Napredak u tehnologiji umjetne inteligencije (AI) značajno mijenja tržište rada u Hrvatskoj. Automatizacija mnogih procesa stvara nove prilike, ali i izaziva brigu zbog mogućeg nestanka tradicionalnih poslova. Ključno je razumjeti kako se gospodarstvo prilagođava ovim promjenama i koji su ključni izazovi za radnike i poslodavce. Na primjer, utjecaj AI tehnologije na radno tržište u Europi već pruža korisne uvide koji se mogu primijeniti lokalno. Kako Hrvatska može iskoristiti ovaj tehnološki napredak za stvaranje novih prilika i održavanje konkurentnosti? Ovaj tekst istražuje upravo to.

Uloga AI tehnologije u transformaciji radnog tržišta

Tehnološki napredak neizbježno oblikuje način na koji radimo. Umjetna inteligencija (AI) donosi velike promjene na radnom tržištu, od automatizacije repetitivnih zadataka do stvaranja potpuno novih profesija. Ove promjene donose prilike, ali i izazove za radnike i tvrtke. Razmotrit ćemo kako automatizacija utječe na tradicionalne poslove, kako se pojavljuju nove uloge vezane uz AI te kako se poslovni procesi prilagođavaju kroz ovu tehnologiju.

Automatizacija i nestanak tradicionalnih poslova

Automatizacija, pogonjena AI tehnologijama, najviše pogađa industrije poput proizvodnje, logistike i administracije. Proizvodne tvrtke koriste strojeve i algoritme za povećanje učinkovitosti, što smanjuje potrebu za fizičkim radnicima. U sektoru logistike, primjerice, autonomna vozila i pametni sustavi skladištenja zamjenjuju tradicionalne radne uloge poput vozača ili skladištara. Administrativni poslovi, poput unosa podataka, također su pod velikim pritiskom zahvaljujući razvoju naprednih softverskih rješenja.

No, ovaj trend ne mora značiti samo gubitak. Automatizacija oslobađa ljude od repetitivnih i zamornih zadataka, omogućujući im fokusiranje na strateške i kreativne aspekte posla. Ipak, prilagodba je ključna za očuvanje konkurentnosti. Više o izazovima i promjenama uzrokovanim AI tehnologijama možete saznati u članku Kako AI umjetna inteligencija utječe na radno tržište u Europi.

Razvoj novih radnih uloga koje podržavaju AI

AI ne samo da zamjenjuje poslove, već i stvara potpuno nove prilike. Danas svjedočimo rastu potražnje za stručnjacima u području razvoja AI sustava, analize podataka i kibernetičke sigurnosti. Poslovi poput inženjera strojnog učenja, analitičara podataka i AI konzultanata samo su neki od primjera koji su postali ključni u digitalnom dobu.

Za radnike, prilagodba zahtijeva kontinuirano učenje. Online platforme i tečajevi specijalizirani za AI pružaju mogućnosti za prekvalifikaciju. Također, mnoge tvrtke aktivno ulažu u obuku zaposlenika kako bi im pomogle da steknu potrebne vještine za nošenje s tehnološkim promjenama. Na primjer, u članku Samo tri posla preživjet će AI revoluciju mogu se istražiti dodatne perspektive o budućnosti radnih mjesta uz AI.

Prilagodba poslovnih procesa kroz AI

Tvrtke koje prihvaćaju AI tehnologije gotovo univerzalno bilježe bolje rezultate. Automatizacija poslovnih procesa, poput financijske analitike i upravljanja zalihama, smanjuje troškove i povećava produktivnost. Na primjer, AI alati za analizu podataka omogućuju precizno predviđanje trendova, pružajući tvrtkama prednost na tržištu.

Uz to, sektor marketinga koristi AI za prilagodbu sadržaja ciljanoj publici, dok zdravstvena industrija koristi AI dijagnostičke alate za brže i točnije prepoznavanje bolesti. Ove primjene pokazuju kako AI može poboljšati kvalitetu usluga, čime koristi i tvrtkama i korisnicima.

Očito je da je prilagodba ključna. Tvrtke koje ne usvoje umjetnu inteligenciju riskiraju zaostajanje za konkurencijom. Više o potencijalu tehnologije i njenom utjecaju na različite sektore možete pronaći u Ghibli AI: Generiranje slika – ChatGPT noviteti.

Utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada u Hrvatskoj

Razvoj tehnologije umjetne inteligencije (AI) transformira gospodarstvo diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. Automatizacija postupaka i uvođenje novih tehnologija pozitivno utječu na produktivnost i inovacije, ali također donose i izazove u prilagodbi radnog tržišta. U nastavku istražujemo kako umjetna inteligencija oblikuje ključne industrije, vještine zaposlenika i inovacije unutar Hrvatske.

Industrije u Hrvatskoj koje se najviše mijenjaju

Umjetna inteligencija najviše utječe na sektore poljoprivrede, turizma i zdravstva. Tehnološke promjene unose nove načine rada, ali i prilike za povećanje učinkovitosti i kvalitete usluga.

• Poljoprivreda: AI omogućuje preciznu poljoprivredu pomoću dronova i senzorskih sustava za nadzor tla i usjeva. Time se smanjuje potreba za ručnim radom, a povećava prinos i održivost. Hrvatski poljoprivrednici sve češće uvode tehnologiju za optimizaciju proizvodnje, čime se smanjuju troškovi i povećava tržišna kompetitivnost.
• Turizam: Hrvatska kao turistička destinacija koristi AI za personalizaciju usluga i optimizaciju poslovanja. Chatbotovi olakšavaju komunikaciju s gostima, dok algoritmi pomažu u analizi podataka o posjećenosti i trendovima. Sve to doprinosi boljem korisničkom iskustvu i prilagodbi specifičnim potrebama turističke industrije.
• Zdravstvo: AI alati za dijagnostiku i analizu podataka ubrzavaju procese unutar zdravstvenog sustava. Od otkrivanja bolesti pomoću analize slika do praćenja zdravstvenih podataka pacijenata, tehnologija značajno unaprjeđuje kvalitetu skrbi. Više o potencijalu takve tehnologije možete pročitati u članku Stable Diffusion – Besplatni AI Generator Slika.

Potreba za digitalnim vještinama kod zaposlenika

AI transformacija zahtijeva nove kompetencije i prilagodbu zaposlenika prema tehnološkim potrebama. Evo zašto je digitalno obrazovanje ključno:

1. Digitalna pismenost: Poslodavci sve više traže radnike s osnovnim tehničkim znanjima, uključujući upravljanje podacima, korištenje softverskih alata i osnovno razumijevanje AI tehnologija.
2. Kontinuirano učenje: Radnici trebaju ovladati novim vještinama kroz online tečajeve ili interne obuke kako bi ostali konkurentni na tržištu rada.
3. Specijalizacija: U budućnosti će biti velika potražnja za stručnjacima u područjima kao što su analitika podataka, strojno učenje i razvoj AI rješenja.

Važnost ulaganja u razvoj digitalnih vještina istaknuta je i u članku EU izdvaja 1.3 milijarde eura za AI, cyber security sektor i ostale digitalne vještine, što potvrđuje hitnost obrazovnih reformi i prilagodbe.

Hrvatski startupi i inovacije u AI području

Hrvatska je dom mnogim inovativnim kompanijama koje predvode AI revoluciju u regiji. Njihov rad pokazuje kako mala zemlja može imati globalni utjecaj:

• Photomath: Razvijen u Hrvatskoj, ovaj AI alat omogućuje korisnicima rješavanje matematičkih problema putem kamere svog mobitela. To je jedna od najpoznatijih domaćih aplikacija koja koristi AI.
• Rimac Automobili: Iako primarno poznat po električnim automobilima, Rimac također razvija AI sustave za autonomnu vožnju.
• Oradian: Softverska rješenja ovog startupa primjenjuju AI za unaprjeđenje poslovanja u financijskom sektoru, s fokusom na mikrofinanciranje.

Hrvatski startupi dokazuju da ulaganje u inovacije može donijeti značajnu vrijednost, otvarajući nova radna mjesta i potičući gospodarski rast.

Etika i odgovornost u primjeni AI-a

Razvoj umjetne inteligencije donosi brojne prednosti, ali i niz izazova koji se tiču etike i odgovornosti. Dok se tehnologije poput AI automatizacije koriste za veće učinkovitosti, potrebno je postaviti jasne granice kako bi se osigurala sigurnost pojedinaca i društva u cjelini. Ova tema postaje sve relevantnija s obzirom na rastuću primjenu umjetne inteligencije na globalnoj i lokalnoj razini.

Rizici prekomjerne automatizacije

Primjena umjetne inteligencije često dolazi s obećanjem povećanja učinkovitosti i smanjenja troškova, ali prekomjerna automatizacija može uzrokovati ozbiljne društvene posljedice. Zamjena ljudske radne snage teže pogađa sektore s rutinskim i repetitivnim poslovima, a to može dovesti do:

• Porasta nezaposlenosti: Kako strojevi i algoritmi zamjenjuju ljude, sve više radnih mjesta postaje nepotrebno. To posebno vrijedi u industrijama poput proizvodnje, logistike i administracije. Intervalne prilagodbe unutar društva postaju sve izazovnije, što povećava jaz između visokokvalificiranih i niskokvalificiranih radnika.
• Socijalne neravnoteže: Velik broj poslova koji zahtijevaju manji stupanj obrazovanja ili tehničke vještine postaje suvišan, čime dolazi do ozbiljnih socijalnih posljedica u vidu više siromaštva i migracija unutar radne snage.

Uz to, etičke dileme poput pristranosti u AI algoritmima također dolaze do izražaja jer mnogi sustavi reproduciraju društvene nejednakosti koje već postoje. Primjerice, neki alati za selekciju kandidata za posao pokazali su tendenciju prema diskriminaciji određenih skupina.

Ako želite razumjeti kako se pravilna primjena AI sustava može osigurati kroz odgovorno dizajniranje, više saznajte na LLAMA 3: Revolucija u AI Tekstualnim Generatorima.

Regulacija i pravni okvir za primjenu AI-a

Razvoj umjetne inteligencije nadilazi tehničke izazove; on zahtijeva usklađivanje s pravnim regulativama kako bi se smanjili potencijalni rizici. U Hrvatskoj postoji niz zakona koji djelomično pokrivaju ovu kompleksnu temu, ali EU inicijative, poput Zakona o umjetnoj inteligenciji (AI Act), donose detaljnije smjernice.

• Španjolski primjer: EU članice, poput Španjolske, implementiraju stroge kazne za neoznačavanje AI generiranog sadržaja kako bi spriječile zloupotrebe poput širenja deepfake sadržaja. Takve sankcije potiču odgovornu primjenu AI tehnologija. Više o ovom primjeru možete pročitati u članku Španjolska uvodi stroge kazne za neoznačavanje AI generiranog sadržaja.

U Hrvatskoj se javlja potreba za sličnom inicijativom. Implementacija AI regulatornih okvira može otvoriti prostor za sigurne inovacije i smanjiti pravne nesigurnosti, čime se osigurava da tehnologija ne bude iskorištena na štetu korisnika. Pravilno balansiranje između tehnološkog napretka i pravne odgovornosti ključ je za održivost AI razvoja.

Ove mjere igraju ključnu ulogu u zaštiti prava pojedinaca i očuvanju društvenih vrijednosti u eri umjetne inteligencije.

Zaključak

AI tehnologija donosi značajan preokret na radnom tržištu Hrvatske, stvarajući nove prilike, ali i izazove. Automatizacija mnogih procesa smanjuje potrebu za određenim zanimanjima, dok istovremeno otvara vrata za potpuno nove profesije povezane s razvojem i primjenom AI-a.

Kako bi Hrvatska bila konkurentna, ključna je prilagodba – od unaprjeđenja digitalne pismenosti radnika do ulaganja u inovacije. Također, odgovorna primjena AI-a zahtijeva etičke standarde i pravnu regulaciju, čime se smanjuju rizici poput socijalnih nejednakosti i potencijalnih zloupotreba tehnologije.

Za dublji uvid u širu perspektivu preporučujemo članak AI: Najbolja stvar poslije interneta, koji analizira kako umjetna inteligencija mijenja radna mjesta i prirodu poslova.